Zakoračite u digitalni svijet kur'anskog teksta

Kur'anski tekst doživljava jednu potpunu revoluciju glede otvorenosti pristupa digitalnoj bibliotečkoj građi najstarijih prepisa, što za rezultat ima niz istraživačkih projekata, te spojanje starih i novih tehnologija Teksta

Autor: Dženan Smajić

Za koji dan dočekujemo još jedan ramazan i svima nam je znano kako je to mjesec posta ali i mjesec Kur'ana. Svako od nas dio svog ramazanskog dana posveti kur'anskim stranicama. Neko čita izvorni tekst, ide na mukabele, te koristi moderne alatke kako bi slušao melodično učenje Kur'ana. No, zamislite da na svu tu ponudu ovaj ramazan možete sebi na vrlo jednostavan način priuštiti novinu pri čitanju Kur'ana. Da li ste nekada imali priliku da mimo svojih ličnih mushafa otvorite neki vrlo vrijedan rukopisni primjerak star hiljadu i više godina? Ukoliko niste, s ovim tekstom ću gledati da vam na što jednostavniji načini odškrinem vrata bogatog digitalnog svijeta prepisa mushafa koji vam to omogućava. To je svijet u kojem se spajaju savremena tehnologija digitalizacije i stara prevaziđena tehnologija ručnog prepisivanja mushafa. Sada iz svog toplog doma možete pristupiti velikom korpusu tih čarobnih prepisa, te koristiti i druge alate koji vam pružaju detaljniji uvid u kur'anski tekst, na temelju čega možete obogatiti svoje čitanje Kur'ana tokom ramazana. Otvoreni pristup digitalnoj građi starih prepisa mushafa uz digitalizaciju materijala srednjovjekovnih registara o čitanju kur'anskih ajeta približio nam je svijet Kur'ana više nego ikada u njegovoj historiji. Zamislite situaciju da u svojoj kući možete otvoriti jedan od najstarijih prepisa mushafa na papiru, nastao u Bagdadu 1000. godine. Kod kuće ste ili negdje drugo, imate pred sobom mobitel ili laptop i, vi ste u mogućnosti da otvorite jedan od najranijih datiranih Kur'ana prepisanih na papiru i jedan od najranijih napisanih kurzivom. To su ljepote moderne tehnologije što nas uspijeva materijalno spojiti s prošlošću, te obogatiti našu svakodnevnicu.

Od rudarskog konsultanta do svjetski prepoznatljive biblioteke

Jedna vrlo draga biblioteka koju volim posjećivati iz udobnosti svoga doma je irska biblioteka Chester Beatty. Ona sadrži bogatu građu o različitim kulturama, pa time i nekoliko vrijednih prepisa mushafa, te jedan dragocjeni prepis Ibn Halawayhova rukopisa o kur'anskim kiraetima iz 980. godine. Priča o ovoj bibliteci je izrazit primjer kako se vremenske i geografske prilike umiju spojiti na jednom mjestu. Sir Alfred Chester Beatty (1875-1968) bio je jedan od najvećih kolekcionara dvadesetog stoljeća. Rođen je u New Yorku, no rodoslovna linija s očeve strane seže u Irsku. U Londonu je osnovao firmu, „Selection Trust“. Početkom 1914. godine, s porodicom putuje u Egipat, te se tu pobuđuje njegovo interesovanje za islamske rukopise. Dolaskom u Dublin, Chester Beatty planira izgradnju biblioteke i galerije gdje bi smjestio i izložio svoje zbirke. Taj plan je ostvaren 1953. godine, a biblioteka i muzej Chester Beatty, u Shrewsbury Roadu, postala je svjetski prepoznata institucija, pa iskoristimo priliku da malo zaronimo u njenu kolekciju.

Nas zanimaju prepisi Kur'ana koje možete koristiti tokom ramazana. Kada otvorite zvaničnu stranicu Chester Beatty biblioteke idete na rubriku Collections. Ukoliko želite gledati i čitati neke primjerke mushafa tražite odjel pod nazivom Islamic Collection. U njoj se nalaze prepisi mushafa. Pod signaturom Is 1615I i Is 165II nalaze se folije primjeraka dvaju mushafa koji datiruju ili iz druge polovine 7. stoljeća ili s početka 8. stoljeća. Oni su jako stari primjerci, a ovdje imate samo fragmente. Pisani su hidžaskom ortografijom, tako da su teški za čitati, ali možete da vidite kako su izgledali najstariji prepisi mushafa. Tu je i vrlo lijep primjerak mushafa Is 1487. Nije sačuvan u kompletu, no možete čitati 7. džuz. On je nastao u periodu između 1175-1225., za vrijeme mongolske ilhanidske dinastije. No, mimo same ljepote ovog mushafa možete svjedočiti tome kako vas pregledavanje ovakvih primjeraka vodi u vrlo interesantne priče. Naime, ovaj mushaf je vakuf Bibi Hatun, namijenjen njenim roditeljima. Riječ je o mushafu koji otvara vrata o ulozi žene u činjenu javnog dobra, te njenom učestvovanju na vlasti u okviru jedne islamske dinastije. Žene u turkijsko-mongolskim nomadskim i polunomadskim društvima učestvovale su u političkoj sferi i uživale su veću finansijsku autonomiju, te su često nastojale nabaviti raskošne primjerke svetog teksta. Bībī Terken je donirala pozlaćeni Kur'an koji se čuva u mauzoleju njezinih roditelja u medresi Qubbat Sabz, u Kermanu. To je grad u današnjem Iranu koji je svojevremeno posjetio Marko Polo navodeći ga kao značajan trgovački čvor.  

Kada je riječ o kompletnim primjercima mushafa, idealan za čitanje je primjerak Is 1547. On datira iz 17. stoljeća, a nastao je u Indiji. Vrlo čitak i krasno ukrašen primjerak mushafa koji ukoliko vladate sufarom možete lahko čitati. Uz to, obratite li dovoljno pažnju na ortografske finese primijetit ćete kako se na pojedinim slovima tačke drugačije pozicioniraju u odnosu na to kako ste naučeni na časovima sufare. Na taj način možete vidjeti kako su postojali različiti standardi pisanja arapskog pisma. Još jedan divan prepis koji možete koristiti tokom ramazana je Ruzbihanov mushaf iz sredine 16. stoljeća, pod signaturom Is 1558. Prepis je nastao u Širazu, a djelo je ruku sjajnog majstora Ruzbihana al-Širazija. Korištena su različita pisma za prepisivanje glavnog teksta i cijelim rukopisom dominiraju šarene iluminacije, tako da je svaka stranica krasno prelivena vrlo izbalansiranim odnosom plave i žute boje. Ruzbihanov mushaf je estetski veoma skladan i oku ugodan, tako da bi vjerovatno ovaj primjerak bio idealan da tokom ramazana koju suru pročitate baš iz njega. Pod signaturom Is 1527 možete otvoriti primjerak mushafa koji je posvećen Mehmed-paši Sokoloviću. Prepis je djelo Hasana Čelebija, a rukopis je nastao 1570. godine. Ovo je cjelovit tekst Kur'ana, sa završnom hatma-dovom i vrlo je čitak. Ramazan je, sjedite kod kuće, a učite suru iz mushafa koji je prepisan s posvetom Mehmed-paši Sokoloviću. Savremenom tehnologijom digitalizacije i takve stvari su sada moguće. I za kraj „šetnje“ po Chester Beatty biblioteci spomenut ćemo bagdadski prepis mushafa koji je načinio Ibn al-Bawwab prije nešto više od milenija i od posebne je vrijednosti. Rukopis Is 1431 nastao je oko 1000-te godine, a Ibn al-Bawwab je prije dolaska u Bagdad služio kao glavni knjižničar zbirke buvejhidskog emira u Širazu. Nekada ste se kod kuće, svojim rukama dirajući tipke na računaru ili džojstiku, možda samo u igricama mogli vraćati unazad u povijest hiljadu i više godina, no sada to možete činiti i glede mushafa.

Galantna Nacionalna biblioteka Francuske

Nacionalna biblioteka Francuske (BnF) djeluje pod pokroviteljstvom francuskog Ministarstva kulture, a njena misija je čuvanje i obogaćivanje nacionalne dokumentarne baštine. Riječ je o bogatoj biblioteci u kojoj se nalazi svjetska kulturna baština. Ova biblioteka je riznica prepisa najvrednijih primjeraka mushafa i, bili istraživač ili samo neko ko želi obogatiti svoje znanje o Kur'anu, ovo je doslovno prava adresa za to. U takvom ambijentu je izraslo nekoliko značajnih genija koji su svojim doprinosom obogatili historiju izučavanja Kur'ana. Jedno francusko ime koje je neizbježno jeste Francois Deroche. On je tokom 80-ih godina prošlog stoljeća sačinio sistematsku tipologiju starog arapskog pisma na temelju kur’anskih fragmenata koji su se nalazili u riznici BnF-a. Deroche će 1992. godine objaviti knjigu "The Abbasid Tradition – Qur’ans of the 8th to the 10th Century" i u njoj će detaljno obraditi različite stilove pisanja kur’anskog teksta.

Mushafima u ovoj biblioteci pristupate tako što na Google pretraživaču ukucate gallica.bn.fr. Potom kucate riječ „Arabe“ i uz nju neki broj koji je zapravo signatura rukopisa. „Arabe“ podrazumijeva da je materijal na arapskom jeziku. No, s obzirom da imate pregršt materijala neophodno je ipak znati signature najstarijih primjeraka mushafa, a koji su digitalno dostupni. Ništa ne plaćate, tako da sve što treba je samo znati šta kucati. Da biste znali koji mushaf da tražite morate se zaroviti u kataloge ili istraživačke radove, no to je već mukotrpan posao, pa ću vam zbog toga navesti nekolicinu rukopisa čije samo listanje i pogled na njih vam može uljepšati ukupni doživljaj kur'anskog teksta. Primjerke koje ću spomenuti odlikuje prisutnost standardnih i nestandardnih formi čitanja što se predstavlja različitim bojama, te raznolikost stilova pisanja. Uglavnom ovi materijali koje navodim su iz 9. i 10. stoljeća. Da bismo u samo nekoliko koraka naprimjer otvorili mushaf iz 9. stoljeća idemo na već spomenutu „gallicu“, a potom u pretraživaču kucajte neke od navedenih signatura: BnF Arabe 325(j), BnF Arabe 334(I), BnF Arabe 334(j), BnF Arabe 341(a), BnF Arabe 341(b), BnF Arabe 343, BnF Arabe 346(b), BnF Arabe 346(d), BnF Arabe 348(e), BnF Arabe 350(a), BnF Arabe 352(g), BnF Arabe 353(a), BnF Arabe 362(a), BnF Arabe 365(a), BnF Arabe 367(h), BnF Arabe 372, BnF Arabe 399, BnF Arabe 5122, BnF Arabe 6140(c).

Svi ovi primjerci uglavnom datiraju iz 9. ili 10. stoljeća, a abecedna slova koja se nalaze u zagradama preciziraju konkretnije koji rukopis želite pogledati. Ukoliko ste kucali BnF Arabe 334(j) a ne dobijete ništa kao rezultat pretrage onda kucajte BnF Arabe 334 i izglednije je da će vas pretraživač odvesti ka ovom rukopisu. BnF Arabe 334(j) je primjer rijetko osvjedočenog stila pisanja karakterističnog za „Novi stil“. Taj stil s još uvijek nedovoljno razjašnjenim karakteristikama pripada kako istoku tako i zapadu. Nalazimo ga od Irana, pa sve do evropskog predjela južne Italije, Sicilije. Ovo je stil koji postaje popularan tokom 10. stoljeća, a neke karakteristike su odlika kasnijeg razvoja kufskog pisma. „Preporod“ je objavio jedan tekst u kojem se govori o ovom rijetkom stilu pisanja, pa u tom tekstu možete dobiti više informacija. Naslov teksta je Beskonačne mogućnosti rastezljivih harfova. Jedan također zanimljiv primjerak je BnF Arabe 330(d). Ortografija ovog mushafa je u vertikalnom obliku, što vrlo često biva znak da je riječ o ranom prepisu. To vam je jedna jednostavna a korisna informacija. Kada budete gledali te primjerke obratite pažnju da li je rukopis mushafa u vertikalnoj ili horizontalnoj formi. Ovaj primjerak predstavlja prelaznu fazu iz hidžaskog u kufsko pismo, pa je sasvim prigodan materijal za pratiti kako se dešavaju prelazi iz jednog u drugo pismo. S pergamenta se prelazilo na papir, a papir je nudio mogućnost razvoja raznolikih stilova pisanja. Ovaj mushaf bi se mogao svrstati u 8. stoljeće, pa ukoliko ga otvorite, doslovno ćete otputovati nazad u same početke islama.

Digitalni registri kur'anskog višenaličja

Sada ćemo zakoračiti u malo drugačiji virtualni ambijent kur'anskog teksta. Riječ je o dvama projektima. Jednostavni su za korištenje i ukoliko vam pregledanje mushafa po bibliotekama u nekom momentu predstavlja poteškoću ovi projekti bi trebalo da vam olakšaju osnovni pristup Kur'anu. Oba projekta se bave kur'anskim tekstom u njegovoj izvornosti višenaličja, tako da svaku suru i ajet možete pratiti prema različitim kiraetima. Ta dva projekta su CorpusCoranicum i EvQ. CorpusCoranicum je projekat koji je pokrenut 2007. godine, te predstavlja dugoročni rad na objedinjavanju kur'anske materijalne građe na jednom mjestu. Projekat CorpusCoranicum je online katalog ranih rukopisa Kur'ana. Tu je mnoštvo fotografija najstarijih prepisa mushafa s više od 30.000 slika i kataloških tekstova iz više od 95 kolekcija širom svijeta. Korištenjem funkcije pretraživanja možete pristupiti: kur'anskim rukopisima, vidjeti različita naličja kur'anskog teksta, komentare, engleski i njemački prevod Kur'ana, kairsko štampano izdanja Kur'ana iz 1924. godine itd. Stranica je napravljena tako da uz osnovno znanje engleskog ili njemačkog jezika ništa više vam nije potrebno kako biste umjeli da je koristite. Sve rubrike su jasno naznačene, pa je ovo odlično mjesto kada želite neki konkretan ajet da pročitate i vidite kako je vokaliziran ili u kojim stilovima je pisan. Kada izaberete određeni ajet dobit ćete pregled rukopisne građe u kojoj se on nalazi, i odatle počinje vaše lično istraživanje i pronicanje u kur'anski tekst. Nekada će vam se pokazati materijali koji nisu dostupni, no za istraživačke namjere to je također dobro polazno mjesto da barem znate gdje se nešto nalazi. Za ramazansko učenje i čitanje Kur'ana najbolje je CorpusCoranicum spojiti s EvQ projektom.

Harvard University je 2022. godine na svojoj zvaničnoj stranici objavio pokretanje web stranice EvQ koju uređuje i priprema Shady Nasser. Riječ je o projektu koji je gotovo četiri godine u opticaju, a njegov naziv govori i o svrsi samog projekta. EvQ je skraćenica za puni naziv „Enciklopedija varijantnih čitanja Kur'ana“. Ovo je stranica koja vas uvodi u svijet kur'anskog višenaličja kroz direktni susret s registrom kur'anskih kiraeta. Korištenje je vrlo jednostavno. Sve što trebate je da kada dobijete kur'anski tekst pred sobom da izaberete suru i ajet koji vas interesuje i, potom možete pratiti kako je vaš izabrani ajet vokaliziran. Odatle možete ići na CorpusCoranicum, pa pregledati materijalnu građu i vidjeti možete li šta pronaći što će obogatiti i produbiti vaše znanje o Kur'anu. Za kraj, samo bih vas napomenuo da razlika koju bibliotečki fondovi nude u odnosu na programe koji vuku podatke iz registara kiraeta leži u tome što u rukopisnoj bibliotetskoj građi radite sa živim materijalima koji mogu ponuditi informacije o pojedinim ajetima koje ne možete naći u web-registrima. Zbog toga ovaj ramazan možete koristiti tako da proberete određene ajete koji vas posebno interesuju, te s ovim objedinjenim alatima probate produbiti svoje znanje o njima.